Kada je zdravlje u pitanju često smo skloni poslušati savjet obitelji, prijatelja, poznanika, kolege ili pak pročitati savjete od nepoznatih osoba na forumima ili društvenim mrežama. Takvi savjeti nam dođu kao “prečac” na putu traženja rješenja, a da ne moramo čekati red kod liječnika. Nažalost, kada govorimo o kardiovaskularnim bolestima, posebno o hipertenziji (visoki krvni tlak), brojke nam pokazuju kako nam je potrebna edukacija o prevenciji, ali i suradljivosti sa zdravstvenim djelatnicima u fazi liječenja.
Prema podacima HZJZ-a, kardiovaskularne bolesti (KVB) uzrok su 17,9 milijuna smrti u svijetu godišnje, a procjenjuje se da će do 2030. godine biti uzrokom 23 milijuna smrti. Radi usporedbe, SZO je objavila da će do 2040. godine broj umrlih od malignih bolesti doseći brojku od 16,4 milijuna godišnje. Dakle, broj umrlih od malignih bolesti, koje predstavljaju značajan zdravstveni problem i prema procjenama SZO taj broj će biti manji od broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti.
S obzirom na to da se predviđa rast smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, jasno je da nam je potrebna:
U Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti na vrhu ljestvice smrtnosti, a od njih je 2019. godine umrlo 22 020 osobe, odnosno 42,5% ukupno umrlih.
Arterijska hipertenzija je glavni neovisni čimbenik rizika za kardiovaskularni pobol i smrtnost. U vrijeme pandemije povećanje svijesti o hipertenziji i pravovremena kontrola još više su dobili na važnosti (dobra kontrola hipertenzije smanjuje rizik od loših ishoda i smrtnosti od COVID-19.
COVID-19 pandemija bitno je smanjila mogućnosti kretanja, društvenih kontakata i komunikacije što je sa pred bolesnike s kardiovaskularnih bolestima stavilo dodatni izazov i ograničenje. Smanjio se broj pregleda i dijagnostičkih postupaka. Opcija koja nam svakako ne bi trebala biti smjernica jest čekati dok se situacija s COVID-19 pandemijom smiri, da mjere popuste, te onda posjetiti liječnika. S obzirom na to, jako je važno kod kuće raditi sve što možemo, a da je u cilju prevencije ili kontrole bolest.
Na primjer. mjerenje krvnog tlaka, ali pod uvjetom da smo se prethodno uvjerili da imamo ispravan tlakomjer i da smo upoznati s pravilnim postupkom mjerenja krvnog tlaka.
Često se kroz razgovore žalimo da imamo ili nizak ili povišen krvni tlak, pa onda krećemo s različitim savjetima “iz naroda” kako bismo utjecali na ishod bolesti..
Nažalost, brojke upućuju na ozbiljnu problematiku u kontekstu kardiovaskularnih bolesti i zahtijevaju ozbiljan pristup. Prema Državnom zavod za statistiku, 2017. godine u Hrvatskoj su, od kardiovaskularnih bolesti umrle 23.504 osobe, što predstavlja 43% svih uzroka smrti (923 osobe umrle su od srčanog udara u dobi 20-64 godine).
Statistički gledano, u 2017. godini umrlo je 23.504 osoba, dok je u 2019 godini umrlo 20.020 osoba, što nam jasno prikazuje da godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire preko 20.000 osoba Možemo li to promijeniti? Srećom, na arterijsku hipertenziju možemo značajno utjecati promjenom životnih navika, a za to je potrebna ustrajnost, kao i u svakom drugom području, segmentu života.
Na primjer, povećana, ali i prilagođena tjelesna aktivnost svakako spada pod pozitivnu promjenu, no to ujedno ne znači da moramo izdvajati dio kućnog budžeta za teretane ili fitness centre, ako niste skloni tome. Dovoljno je brzo hodati, otprilike 30 minuta, intezivnije hodati, joggirati u prirodi ili plivati u moru.
No, kako bismo utjecali na prevenciju ili pojavu hipertenzije, vratimo se na početak i definirajmo što je hipertenzija? Vrlo precizna i stručna definicija bi bila - hipertenzija je trajno povišenje sistoličke (gornje) vrijednosti, dijastoličke (donje) vrijednosti ili obiju vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Da bi hipertenzija bila dijagnosticirana od strane liječnika, navedene vrijednosti, u mirovanju trebale bi iznositi:
Ako govorimo o kućnom mjerenju, ovako bi to izgledalo na tlakomjeru:
Pogledajte ovaj model tlakomjera: Omron M7 s detekcijom atrijske fibrilacije
Gornja brojka, u ovom slučaju - 140 mmHg pokazuje vrijednosti sistoličkog, dok donja brojka - 88 mmHg pokazuje vrijednosti dijastoličkog.
Neprepoznata bolest može dovesti do za komplikacija povezanih sa srcem i krvnim žilama, ali i ostalih organa.
Kako bi se podignula svjesnost o hipertenziji kao ozbiljnoj, ali i podmukloj bolesti, od 2018., svibanj je proglašen mjesecom mjerenja krvnog tlaka, dok je Svjetska liga protiv hipertenzije 17. svibnja proglasila Svjetskim danom hipertenzije.
Mnogi čimbenici utječu na nastanak i razvoj hipertenzije. Imajući na umu da moramo voditi brigu o svim tim čimbenicima govorimo o promjeni životnih navika
Na primjer:
Osoba koja ima visoki krvni tlak ima 4 puta veći rizik za srčani infarkt i čak 7 puta veći rizik od moždanog udara nego osobe s normalnim tlakom
Iako se visoki krvni tlak (hipertenzija) najčešće pojavljuje kod odrasle populacije, moguće je da se pojavi i u dječjoj dobi. Razlozi kod djece mogu biti zdravstveni problemi povezani s bubrezima ili srcem, ili pak nepridržavanje zdravih životnih navika.
Kada govorimo o pridržavanju zdravih životnih navika,. Stručna liječnička društva imaju i smjernice kojih bismo se trebali držati te koje nam svakako mogu pomoći u pripremi svakodnevnog obroka ili plana prehrane.
Na primjer preporučeni dnevni unos soli za odraslu osobu zdravu osobu je 5 g/dan (jedna čajna žličica) - usporedbe radi, u Hrvatskoj prosječni dnevni unos soli iznosi 11,6 grama.
Također, preporuka je barem 5 dana u tjednu biti tjelesno aktivan, npr. hodati, planinariti brzo hodati i slično.
Nakratko ćemo opet pogledati što kažu istraživanja, kakve su nam predviđanja?. Prema istraživanju Imperial College London i SZO broj odrasle populacije u dobi od 30-79 godina s dijagnozom hipertenzije porastao je sa 650 milijuna na 1,28 milijardi u posljednjih 30 godina. Skoro polovica bolesnika nije znalo da boluje od hipertenzije.
Upravo zato, kada govorimo o hipertenziji, stalno naglašavamo prevenciju kao ključni motivator. Kada smo u stanju na vrijeme reagirati i potražiti stručnu liječničku pomoć, posljedično možemo na vrijeme bolest dovesti pod kontrolu. U suprotnom, hipertenzija predstavlja podmuklu bolest koja nema jasno izražene simptome te bolesnik ne mora biti svjestan ove bolesti. Takvo stanje onemogućuje bolesniku da, na vrijeme, potraži liječničku pomoć, što može rezultirati i smrtnim ishodom. Zato, stručna javnost često naglašava da je drugo ime za hipertenziju - tihi ubojica.
Ako reagiramo na vrijeme, hipertenziju je moguće brzo dijagnosticirati i bolesnik može odmah krenuti s terapijom, prema istraživanju Imperial College London i SZO, podaci pokazuju kako 580 milijuna bolesnika s hipertenzijom (41% žena i 51% muškaraca) nisu bili svjesni svog stanja jer im bolest nije bila nikada dijagnosticirana.
Kao što je ranije napisano, za dijagnozu hipertenzije potrebno je imati stalno povećane vrijednosti krvnog tlaka u mirovanju. Dio toga svakako možemo napraviti kod kuće, a prvi korak bi mogao biti - mjerenje krvnog tlaka. Da bismo dobili prave vrijednosti, potrebno je ozbiljno pristupiti mjerenju, a to prije svega znači da je potrebno imati - kvalitetan i precizan tlakomjer.
Nakon što smo osigurali takav tlakomjer, idući korak je pravilno mjeriti krvni tlak. Nepravilan način mjerenja krvnog tlaka dovodi do netočnih vrijednosti, a netočne vrijednosti dovode do krivih zaključaka.
Često se bolesnici žale kako vrijednosti krvnog tlaka koje dobiju mjerenjem kod kuće nisu iste kao one koje dobiju kod liječnika. Naravno, prvookrivljeni u tom postupku je - kućni tlakomjer pa bolesnici sumnjaju u ispravnost svog tlakomjera, što na kraju dovodi i do reklamacija, ne znajući da možda ipak nije problem u tlakomjeru. Nekoliko je razloga zašto se ta dva mjerenja razlikuju, a jedan od najpoznatijih uzroka je takozvani učinak „bijelog ogrtača“ ili hipertenzija bijelog ogrtača.
Naime, kad smo u blizini liječnika (simbol liječnika jest - bijela kuta) krvni tlak nam može biti veći nego što on ustvari i jest. Ako znamo kako pravilno mjeriti krvni tlak, razlike u kućnim mjerenjima i mjerenjima u liječničkoj ordinaciji nam mogu postati jasnije, uz uvjet za zbilja imamo točan, pravilan i precizan kućni tlakomjer.
Bitno je naglasiti kako svi možemo kod kuće redovito pratiti svoje vrijednosti krvnog tlaka (pod uvjetom da mjerimo pravilno), no jedino i isključivo liječnik može dijagnosticirati hipertenziju. Isto tako, najčešće, jedno mjerenje nije dovoljno. Kod mjerenja krvnog tlaka preporuka je provesti tri uzastopna mjerenja, a iz te tri dobivene vrijednosti lakše ćete moći definirati koja vrijednost je točna.
U nastavku pogledajte i preuzmite infografiku kako pravilno mjeriti krvni tlak. Jako je bitno držati se pravila napisanih na infografici kako biste u kućnim uvjetima mogli kontrolirati svoj zdravstveno stanje i svoje vrijednosti krvnog tlaka.
Prema smjernicama za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije Hrvatskog društva za arterijsku hipertenziju Hrvatskoga liječničkog zbora i Radne skupine za arterijsku hipertenziju Hrvatskoga kardiološkog društva kućno mjerenje arterijskoga tlaka samomjeračima (MATS) nije kompetitivna, već komplementarna metoda kontinuiranom mjerenju te, ako se provodi pravilno, omogućuje:
Prema navedenim Smjernicama, uređaj za kućno mjerenje krvnog tlaka smatra se ispravnim ako odstupanja od uređaja u ordinaciji nisu veća od 5 mmHg. Tlakomjer je, prema potrebi, potrebno umjeriti ili servisirati.
Tijekom dijagnostičkoga postupka, pri uvođenju, titriranju ili promjeni terapije, pri sumnji na hipertenziju „Bijelog ogrtača“ ili maskirnu hipertenziju:
U stabilnih bolesnika s reguliranom arterijskom hipertenzijom:
Svaki dobiveni rezultat koji odskače od preporučenih treba provjeriti s nadređenim liječnikom te, od liječnika, dobiti savjete o daljnjem postupku za liječenje, ako je potrebno.
Svjetska zdravstvena organizacija pripremila je kratku infografiku kojom napominje da se može kontrolirati krvni tlak. Naravno, preporuke se razlikuju bolujete li od hipertenzije ili želite prevenirati nastanak bolesti. U oba slučaja naglasak je na promjeni životnih navika koje uključuju:
Odnos prema bilo kojoj bolesti pa tako i ovoj je puno jednostavniji ako ju razumijemo, a to znači da razumijemo kako nastaje, zašto nastaje, kako se prati i što možemo napraviti prije ili bez liječničke intervencije. Upravo zato liječnici naglašavaju da se visoki krvni tlak može regulirati prije nastanka bolest, samo je potrebno razumjeti koliko će promjene životnih navika donijeti povoljnije rezultate, a ako to razumijemo - najmanji problem bi nam trebao biti pridržavati se toga.
Protiv hipertenzije najsnažnije se možemo boriti promjenom životnih navika i redovitim kontroliranjem vrijednosti krvnog tlaka. Zahvaljujući tehnološkom napretku i japanskoj tehnologiji kućni tlakomjeri se proizvode sa iznimno preciznim senzorima za mjerenje krvnog tlaka. Znamo svi da je navike teško mijenjati i zato je stalno potrebno motivirati sebe te kroz motivaciju pratiti promjene.
Ako niste sigurni kako se motivirati, a ako ste skloni natjecanju predložit ćemo vam jednu zanimljivu igru gdje kroz zabavu i natjecanje možete postići zdravije rezultate.
Jeste li znali da redovito kontroliranje krvnog tlaka može spriječiti neželjeni srčani događaj? Kroz zanimljiv izazov pokušajte promijeniti svakoednevne navike te dođite do vrijednosti krvnog tlaka s kojima ćete eliminitati potencijalni srčani ili moždani udar.
Poznato je da visoki krvni tlak (hipertenzija) povećava rizik od razvoja srčanog ili moždanog udara.
American Heart Association (AHA) napominje da čak 80% kardiovaskularnih bolesti i događaja može biti spriječeno ako se na vrijeme reagira.
Možda će tu brojku biti lakše prikazati na primjeru. Zamislite da možete putovati kroz vrijeme, i da na tom putovanju uvidite kako samo jednom svojom odlukom možete promijeniti predviđeni negativni tijek događanja ili u ovom slučaju razvoj kardiovaskularne bolesti. Što biste učinili?
Naš partner – tvrtka Omron, osmislila je zanimljiv izazov koji traje 90 dana, a cilj tog izazova je usvojiti naviku redovitog mjerenja krvnog tlaka. Službeni naziv kampanje je #GoingForZero s kojom naglašavaju da je ovaj izazov jedan od način da se promijenom životnih navika svede broj srčanih bolesti na nulu.
Zašto je bitno redovito mjeriti krvni tlak? Ako tlak ne mjerite redovito, a vrijednosti se promijene – u slučaju visokog krvnog tlaka nećete primijeniti te promjene što dugoročno može uzrokovati neke bolesti srca.
Vrlo jednostavno.
Što Vam je potrebno:
Pravila izazova:
Normalne vrijednosti kojih bismo se trebali držati su 140/80 mmHg. Sva odstupanja koja primijenitete, pogotovo ako se radi o više mjerenja kroz vrijeme koja odstupaju morate javiti svome liječniku.
Bitno je da ne poduzimate ništa na svoju ruku, već da odmah obavijestite svog liječnika koji će pogledati Vaše izmjerene vrijednosti i dati Vam dijagnosti i, ako je potrebno, terpaiju. Iako sam riječ „terapija“ podrazumijeva uzimanje lijekova, u ovom slučaju terapija može biti i nefarmakolološka, odnosno može značiti da je samo potrebno promijeniti životne navike.
Izvori:
Hrvatski zavod za javno zdravstvo, https://www.hzjz.hr/aktualnosti/svjetski-dan-srca-pobijedi-srcem-bolesti-srca/, rujan 2020
Praktične smjernice za postavljanje dijagnoze arterijske hipertenzije Hrvatskog društva za arterijsku hipertenziju Hrvatskoga liječničkog zbora i Radne skupine za arterijsku hipertenziju Hrvatskoga kardiološkog društva, https://doi.org/10.15836/ccar2017.413
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije: https://www.zzjzdnz.hr/hr/naslovna/dogadjanja/1277
Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije: https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/hrana-i-zdravlje/888
Svjetska zdravstvena organizacija: https://www.who.int/news/item/25-08-2021-more-than-700-million-people-with-untreated-hypertension, kolovoz 2021.
Svjetska zdravstvena organizacija: https://www.who.int/images/default-source/infographics/ncds/control-it.jpg?sfvrsn=4c54c461_2
American Heart Associations: https://www.heart.org/en/get-involved/advocate/federal-priorities/cdc-prevention-programs, svibanj 2018
Omron tlakomjeri za nadlakticu
07.04.2024.
17.05.2024.
29.09.2024.
29.10.2024.
12.11.2024.
14.11.2024.