6 čimbenika rizika od moždanog udara

U posljednje dvije godine svakodnevno pričamo o bolesti COVID.-19 kao pandemiji, no upravo i moždani udar ima sve karakteristike pandemije. Prema predviđanjima čak 1 od 4 osobe starije od 25 godina će imati moždani udar tijekom svog života. Trendovi govore da će se godišnji broj smrtnih slučajeva popeti na 6,7 milijuna!

Mozak je najneistraženiji ljudski organ. Sve naše aktivnosti - svjesne i podsvjesne dolaze iz mozga. Nadarenost i talent prema nekom poslu se također procjenjuju prema aktivnostima u mozgu. Sva naša osjetila (vid, sluh, njuh, dodir) su povezana s mozgom. Mozak je centralno mjesto koje upravlja svim našim funkcijama. S obzirom na važnost mozga, zanimljivo je da je mozak najzaštićeniji organ kod ljudi. 

Dovoljno je pogledati UFC borce ili boksače, koji bi u slučaju da mozak nije toliko zaštićen vrlo često završavaju kobno u ringu. 

Ishemijski moždani udar i hemoragijski moždani udar?

Visoki krvni tlak često povezujemo s različitim srčanim bolestima. S obzirom na to da visoki krvni tlak nema simptome, potrebno ga je često kontrolirati jer posljedica, pored srčanih bolesti, može biti i moždani udar. 

Prema podjeli najčešći tip moždanog udara je ishemijski moždani udar. To znači da je zbog ugruška u arteriji onemogućena opskrba krvi i prehrambenih tvari do mozga. Time stanice u mozgu krenu propadati, te na kraju izumru. 

Drugi tip moždanog udara je hemoragijski moždani udar.  Nataje uslijed krvarenja u području mozga ili u samom mozgu. Često se ovaj tip naziva i - izljev krvi u mozak.

Prema smjernicama Društva za prevenciju moždanog udara, ovo su faktori rizika povezani s našim načinom života. Moždani udar ne bira spol niti dob premda mogu biti faktor rizika. 

• Godine
  Nakon 60-e godine rizik za nastanak moždanog udara se uvećava za 10 posto sa svakim sljedećim desetljećem.

• Spol
  U generativnoj životnoj dobi muškarci su skloniji moždanom udaru, no nakon menopauze rizik od moždanog udara raste i kod žena.

Osim toga, ovo su ostalo čimbenici rizika za nastanak moždanog udara:

• Pušenje
  Aktivni pušači imaju dvostruko veći rizik

• Tjelesna težina
  S više kilograma, moždani udar je vjerojatniji

• Alkoholna pića
  Učestala konzumacija alkoholnih pića povećava rizik od moždanog udara

• Tjelesna aktivnost
  Povećana tjelesna aktivnost pridonosi snižavanju rizika od moždanog udara

• Prehrana
  Preporuka je smanjiti unos soli, šećera i masti

• Droge
  U potpunosti izbjegavajte konzumaciju droge

• Stres
  Povećava rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti

Ako ste žena, onda će vas sigurno zanimati koji specifični faktori vas čine dodatno rizičnom skupinom. Prema Zavodu za javno zdravstvo to su:

• Trudnoća
  Rizik od moždanog udara u trudnica iznosi 21 na 100 000, s najvećim rizikom od moždanog udara u trećem tromjesečju i nakon porođaja. Trudnice s visokim krvnim tlakom trebaju se liječiti lijekovima i pažljivo nadzirati.
   
• Orlani kontraceptivi
  Tablete za kontracepciju s vremenom su postale mnogo sigurnije, ali žene koje već imaju rizik od moždanog udara trebaju
  poduzeti dodatne mjere opreza.
   
• Preeklampsija
  Visoki krvni tlak koji se razvija tijekom trudnoće. Preeklampsija udvostručuje rizik od moždanog udara kasnije u životu
  .
• Migrene s aurom
  Migrene s aurom povezane su s ishemijskim moždanim udarom kod mlađih žena, osobito ako puše ili koriste oralne kontraceptive

Moždani udar i pušenje

Ako ste aktivni pušač cigareta svakako trebate imati na umu da ako pušite 20 cigareta na dan, 6 puta su vam veće šanse od moždanog udara nego što to kod nepušača.

Naime, duhan sadrži preko 7 000 toksičnih kemikalija uključujući ugljični monoksid. Sve te otrovne kemikalije putuju od vaših pluća u krvotok gdje mijenjaju i oštećuju stanice u vašem tijelu. Ugljični monoksid smanjuje razinu kisika u našoj krvi, dok nikotin ubrzava rad srca i time povećava krvni tlak. Ako ste aktivni pušač svakako razmislite o mjerenju kisika u krvi koje je moguće kontrolirati u kućnim uvjetima s malim, praktičnim i točnim uređajima - pulsnim oksimetrima. 

Pušenje također utječe na razinu kolesterola koji je bitna tvar u našem tijelu, ali prevelika razina kolesterola u krvi može utjecati na razvoj bolesti srca i moždani udar. Osim toga, ako ste aktivni pušač imate i velike šanse za pojavu ateroskleroze. Bolest koja vaše arterije čini manje fleksibilnima što utječe na smanjeni protok krvi, a time se povećava krvni tlak i šansa od nastajanja ugruška koji mogu začepiti arteriju čime će prestati putovanje krvi do mozga i time stanice mozga će  izumrijeti. 

Ono što se često zanemari to su pasivni pušači. Svi oni koji ne puše cigarete, a u društvu su aktivnih pušača, nažalost, udisanjem dima povećavaju šanse za moždani udar. Nepušači koji žive sa pušačem cigareta imaju dvostruko veće šanse od moždanog udara u odnosu na nepušače koji žive s nepušačem/ima.

Tjelesna težina, tjelesna aktivnost i moždani udar

Prekomjerna tjelesna težina udvostručuje rizik od moždanog udara. Prekomjerna težina može se izmjeriti jednostavnim BMI kalkulatorom, za detaljniju analizu mogu se koristiti kućne dijagnostičke vage. 

Prema preporuci Svjetske zdravstvene organizacije preporučene BMI vrijednosti za oba spola kreću se u rasponu od 18,5 - 24,9 kg/m2.  Što je veći BMI iznad ovog raspona, povećavaju se šanse za visoki krvni tlak, dijabetes, visoki kolesterol i ostala stanja koja mogu utjecati na rizik od moždanog udara. 

Kako je već navedeno najčešći čimbenici rizika za moždani udar su dijabetes, visoki krvni tlak, visoki LDL kolesterol i bolesti srca. Ako imate povećanu tjelesnu težinu, nažalost, kandidat ste za barem jedno od ovih stanja. Tijekom vremena, sva ova tanja oštećuju krvne žile srca i mozga  čime se povećava rizik ugruška koji će otputovati prema mozgu i time izazvati moždani udar.

Kako biste utjecali na smanjenje tjelesne težine nije nužno obilaziti fitness centre i teretane i trošiti veliki novac. Dovoljno je da ste motivirani i uporni te da imate jasan cilj kroz određeni period.

Na primjer da kroz 2 mjeseca želite izgubiti 5 kilograma. Kod ciljeva je bitno da su oni realni s obzirom na vrijeme kroz koje ih planirate ostvariti. 

Aktivnosti koje utječu na manju tjelesnu težinu su: 

• Redovito vježbanje

• Zdrava prehrana

• Svjesnost o svim štetnim čimbenicima, ali i važnosti da pratite status svog zdravstvenog statusa.

Alkohol i moždani udar

Za osobe koje piju alkohol to može biti ovisnička potreba, ali može biti i stil života gdje ga popijemo kad smo na proslavama, kad gledamo utakmicu, nakon večere kod kuće ili u restoranu… Jasno je da bi savjet uvijek bio smanjiti konzumaciju na minimum, po mogućnosti prestati s konzumacijom alkohola. Naime, alkohol može povećati rizik od moždanog udara čak i ako se ne pije u velikim količinama. 

Alkohol je čimbenik rizika od moždanog udara jer prekomjernom konzumacijom možete oboljeti od niza bolesti koje su povezane s moždanim udarom. Ako smatrate da imate problema s alkoholom, uvijek možete potražiti savjet ili pomoć stručne osobe.

Liječnik obiteljske medicine može vam procijeniti unosite li previše alkohola i sukladno tome da ti preporuke kako biste smanjili taj unos alkohola.

Za svaki slučaj nabrojat ćemo nekoliko preporuka ako želite smanjiti unos alkohola:

• Postavite si dnevni limit koji smijete popiti i držite se toga. 

• Razgovarajte s obitelji i prijateljima. Recite im da želite smanjiti unos alkohola, oni vam svakako mogu pomoći u tome

• Nemojte piti alkohol na prazan želudac. Hrana snižava stopu apsorpcije alkohola u krvotok.

• Odredite dana kada uopće neće piti alkohol kako biste izbjegli ovisnost o alkoholu. Ili kao alternativu obavezno u alkohol popijte vodu ili negazirani sok. 

• Svakako izbjegavajte “runde” ako ste u društvu prijatelja. Jer dok svaki član društva “okrene rundu” već ste unijeli previše alkohola.

• Što mislite o bezalkoholnom pivu? Probajte.

• Nemojte mjeriti popijeni alkohol u bocama ili limenkama. Neka količine popijenog alkohola budu što manje. Na primjer 3 dl mogu biti sasvim dovoljan ako u uživate u tome dok ispijate

• Depresija ili loše raspoloženje često znamo rješavati alkoholom. Potpuno krivo, radije razgovarajte s nekim ili odite do svog liječnika obiteljske medicine.

Opuštate se uz alkohol? Šteta, pored toliko kvalitetnijih i boljih način opuštanja, bilo da se radi o masaži, sportu, šetnji u prirodi. Ako baš niste ni za to, jako dobro će Vas opustiti elektrostimulator za svega 15 minuta dok gledate film ili čitate knjigu.

Prehrana i moždani udar

Jedna od blagodati života u Hrvatskoj je ta što imamo mogućnosti konzumirati mediteransku prehranu koja je vrlo zdrava i šarolika. Međutim, svejedno treba paziti na unesenu količinu hrane.  

Mediteranska prehrana uključuje unos žitarica, biljnih bjelančevina i ribe te izbjegavanje crvenog mesa, rafiniranih žitarica, prekomjernog alkohola i slatkiša. 

Jako je bitno paziti da svakodnevna zadovoljava dnevne potrebe za antioksidansima, vitaminima, kalijem, esencijalnim masnoćama omega-3 i slično.

Prema smjernica za prehranu KBC Sestre milosrdnice, kod prehrane trebamo obratiti pozornost na nekoliko generalnih preporuka:

• Energija
  Energetski unos je vrlo individualan te ovisi o stupnju uhranjenosti, prehrambenim potrebama i tjelesnom aktivnosti. Ranije smo spomenuli BMI kalkulator, svakako moramo voditi računa da smo ispod 25 kg/m2 te paziti da opseg struka kod žena ne prelazi 88 cm, a kod muškaraca opseg struka ne smije prelaziti 102 cm
   
• Ugljikohidrati
  Rafinirani šećer je toliko prerađeni oblik šećera da u njemu nema uopće nutritivnih sastojaka već čisti ugljikohidrat te ga je potrebno ograničiti ili potpuno izbjegavati. Takav šećer se nalazi u slatkišima, gaziranim i negaziranim pićima, kolačima… Umjesto toga, treba povećati unos namirnica koje obiluju škrobom kao što su krumpir, riži i tjestenina. Isto tako, važno je svakodnevno osigurati minimalne dnevne potrebe za unosom prehrambenih vlakana iz cjelovitih žitarica, voća i povrća.
   
• Bjelančevine
  Ako niste vegetarijanac ili vegan, zasigurno znate okus lijepo pečenog komada mesa, još kad se po vrhu zapeče i koža? Ili ako odete na dobar burger obogaćen posebnim BBQ umakom?
  
  Međutim, to treba izbjegavati jer su to masnoće koje utječu na naš kolesterol, a  povećan kolesterol je bitan čimbenik rizika od srčanog i moždanog udara. Umjesto toga, u svoju prehranu unesite dobre masnoće (maslinovo ulje, kokosovo ulje, bučino ulje, svinjska mast), a izbjegavajte loše masnoće (kukuruzno, pšenično, sojino, suncokretovo ulje te sva biljna ulja koja nisu organskog porijekla). Alternativa je prehrana ribom (barem 2 puta tjedno) te jesti mlijeko i mliječne prerađevine obogaćene probioticima.
   
• Masnoće
  Grickalice, pržena hrana, mesni i mliječni punomasni proizvodi, pekarski proizvodi, kolači s kremama, keksi s punjenjem treba strogo ograničiti ili prestati konzumirati. Umjesto toga probajte prehranu koja u sebi sadrži maslinovo ulje, masline, orašaste plodove, plavu morsku ribu, lanene sjemenke i sve to pripremati na biljnom ulju.
   
• Sol
  Preporuka je do 5 g soli dnevno. Izbjegavati dosoljavanje i jako soljene prehrambene proizvode. Sol u kuhinji se smatra skrivenim otrovom. Naime, prekomjeran unos soli kroz vrijeme sužava naše arterije, stvara ugruške i time smo korak bliže prema moždanog i srčanom udaru. Jako pazite što piše na deklaracijama proizvoda jer nekad umjesto soli može pisati - natrijev klorid.
   
• Tekućina
  Preporuka je bitni minimalno 8 čaša vode na dan. Voda je potrebna našem organizmu i zdravija je u odnosu na slatka pića, alkohol, kofeinska pića, gazirana pića i slično.
   

Droge i moždani udar

S obzirom na to da se radi o zakonom zabranjenim supstancama dovoljno bi bilo reći da se strogo ne preporučuje konzumiranje droga. No, s druge strane, s obzirom na razvijeno ilegalno tržište moramo spomenuti utjecaj droge na naš mozak:

• Kokain
  Konzumacija kokaina može izazvati moždani udar nedugo nakon konzumacije. Isto tako, ponovljena konzumacije kokaina kroz vrijeme može izazvati celebrovaskualrne bolesti te povećati rizik od moždanog udara čak i kod mladih ljudi koji, inače, ne bi bili u riziku od moždanog udara
   
• Heroin
  Intravenski heroin također povećava rizik od endokarditisa, stanja u kojem bakterije ulaze u krv i rastu preko srčanih zalistaka. Male gomile ovih bakterija, poznate kao septička embolija, mogu napustiti srce, putovati do mozga i blokirati krvne žile u mozgu uzrokujući moždani udar.
   
• Amfetamin
  Amfetamini, poput metamfetamina, imaju snažnu sposobnost stvaranja iznenadnog i iznimno visokog krvnog tlaka. Budući da je visoki krvni tlak faktor rizika 1 za moždani udar, ne čudi što upotreba amfetamina može povećati rizik od moždanog udara.
   

Stres i moždani udar

Stres je stanje koje nije lako procijeniti i definirati. Prvi izazov je procijeniti je li osoba pod stresom, a potom još veći izazov je procijeniti količinu stresa. Sve to je bitno znati jer stres, pored bolesti srca, može biti i čimbenik rizika za moždani udar. 

Kada smo pod stresom to je okidač i za neke druge bolesti - visoki krvni tlak (hipertenzija) ili neka druga kardiovaskularna bolest, a upravo ta kombinacija može dovesti do moždanog udara. 

U jednom istraživanju u Kini sudjelovalo je 138,782 kandidata, a cilj je bio povezati stres na poslu s rizikom od moždanog udara.

Studija, objavljena u časopisu Neurology, je pokazala da zbilja postoji poveznica između stresa i moždanog udara te bi se svi trebali osvijestiti da je dugoročan rad pod stresom vrlo štetan za zdravlje. Istraživači su otkrili da su poslovi u kojima je visoka odgovornost, a niska kontrola (medicinske sestre, konobari) imaju 22% povećani rizik od moždanog udara u usporedbi s poslovima koji imaju nisku odgovornost, a visoku kontrolu.

Ako mislite da ste pod stresom, evo 7 savjeta kako pokušati sniziti razine stresa:

1. Duboko dišite kako biste osigurali potreban dotok kisika do mozga

2. Slušajte glazbu koja Vas smiruje

3. Ustanite i prošećite nekoliko puta tijekom radnog dana

4. Ne konzumirajte alkohol ili ako je baš potrebno popijte ju iznimno malim količinama

5. Prostor u kojem živite i radite okružite biljkama i svijetlim bojama kako bi ga učinili ugodnijim za boravak

6. Zadatke rješavajte jedan po jedan, multitasking obično sa sobom povlači određenu razinu stresa

7. Nabavite hidromasažnu kadicu ili masažer ili grijaću dekicu opustite se u svom domu

Život bez stresa bi bio idealan, ali, nažalost, stvorili smo si uvjete u kojima je to rijetko moguće. Upravo zato, potrebno je u sferi zdravih životnih navika naći metode koje će Vas opustiti i time se osloboditi stresa kojeg osjećate.
 

Kako prepoznati moždani udar?

Jako je bitno prepoznati simptome moždanog udara te pravovremena reakcija može spasiti život. 

Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara  preporučuje četiri jednostavne naredbe  koje pomažu utvrditi  radi li se o moždanom udaru:

1. Nasmij se! - osoba bi trebala moći podići oba kuta usana, ako to nije tako - nešto nije u redu

2. Reci nešto! - ako osoba priča nerazgovijetno, čudno ili nerazumljivo  svakako je alarma da nešto nije u redu

3. Podigni ruke! - ako osoba ne može podići ruke, odnosno pri pokušaju podizanja ruku one padaju - nešto nije u redu.

4. Isplazi jezik! - Ako jezik ide u stranu ili je iskrivljen - nešto nije u redu.

Osim ovih uobičajenih simptoma, postoje i specifični simptomi:

• Opća slabosti

• Nesvjestica ili gubitak svijesti

• Zbunjenost

• Nagla promjena ponašanja

• Halucinacije

• Uzrujanost

• Mučnina ili povraćanje

• Štucanje

• Bol

S obzirom na to da moždani udar može biti nasljedan, jako je važno obratiti se liječniku obiteljske medicine ako u obitelji imate osobu koja je preboljela moždani udar.

Ako imate problema s visokim krvnim tlakom ili fibrilacijom atrija, a uz to imate pretilost, depresiju ili dijabetes - hitno se javite svom liječniku obiteljske medicine s koji će vas savjetovati o riziku od moždanog udara.

Visoki tlak i fibrilaciju atrija možete kontrolirati kod kuće uz precizan Omron tlakomjer:

• OMRON M7

• OMRON M6

Svake godine 29. listopada obilježava se Svjetski dan moždanog udara s ciljem ukazivanja na njegovu učestalosti prevenciju i simptome.

Informacije dostupne na novostima Medikor i Medikor eventi nisu zamjena za stručan medicinski savjet ili njegu. Medikor preporučuje savjetovanje s liječnikom ukoliko imate zdravstvenih problema ili pitanja.

Izvor fotografije: <a href="https://www.freepik.com/psd/background">Background psd created by rawpixel.com - www.freepik.com</a>