Anksioznost i depresija u vrijeme pandemije COVID-19

Anksioznost i depresija u vrijeme pandemije COVID-19
Autori: A. Mihaljević-Peleš, M. Živković, M. Rojnić Kuzman
Datum objave: 31.03.2022.

Često smo mogli čuti kako pandemija COVID-19 utječe na različite kardiovaskularne bolesti ili kako zaštiti onkološke bolesnike, i zbilja, takvim bolesnicima svakako treba dati što detaljnije upute jer su sigurno na prvoj liniji ugroze. No što je s bolesnicima koji boluju od mentalnih bolesti? Što je s ljudima koji su možda upravo zbog pandemije COVID-19 osjetili određene mentalne poteškoće?

Situacija pandemije COVID-19  predstavlja potencijalno traumatsku situaciju u kojoj je ugroženo mentalno zdravlje čitave populacije, a time i zdravlje pojedinaca.

Prema preporukama Hrvatskog psihijatrijskog društva, govori se o različitim razinama populacijskih skupina kod kojih  pandemija COVID-19 može utjecati na pojavu određenih reakcija te opća načela pristupa, ovisno o reakcijama

Zatvaranje, strah od zaraze i socijalna izolacija ostavili su trajne posljedice na mentalno zdravlje cijele populacije. Stres  kojem smo svi bili izloženi pogodio je oba spola. Međutim spolne razlike u reakciji na stres mijenjaju simptome i kliničke slike mentalnih poremećaja u žena i muškaraca. Žene su otpornije na stres, ali su sklonije depresiji. Muškarci pak imaju snažniji odgovor na stres, ali ga brže zaborave, što ih ujedno čuva od depresije. Dugotrajna  ili učestala izloženost stresu uzrokuje i oštećenje razmišljajnih sposobnosti, te je potrebno ljude što prije maknuti iz okolnosti stresa.

 

Što je anksioznost?

 

Anksioznost označava različite osjećaje koji svi imaju zajedničku karakteristiku – strah. Anksiozni fenomeni su međusobno različiti obzirom na karakter, intenzitet i trajanje. Oni se javljaju kao nelagoda, uznemirenost, strepnja, plašnja, tjeskoba, strah (difuzan ili fobičan – usmjeren prema nekoj situaciji, predmetu), panika.

Anksioznost dijelimo na normalnu i patološku. Normalna anksioznost se javlja  u svakodnevnom životu i ima motivacijsku i adaptivnu funkciju. Normalna anksioznost nas  čini opreznijima, tjera nas na promišljanje i planiranje. Ovu anksioznost možemo  kontrolirati. 

Patološka anksioznost javlja se izvan opasnosti, postoji dugo nakon stresa i remeti svakodnevno funkcioniranje. Ovu anksioznost ne možemo svjesno kontrolirati.

U doba corona pandemije jako puno ljudi je iskusilo razne oblike anksioznosti, a neki su razvili i prave anksiozne poremećaje, koje je trebalo dobro dijagnosticirati i liječiti. Liječenje se sastoji  od primjene psihofarmaka, u prvom redu kombinacija antidepresiva i anksiolitika. U liječenju  su nezaobilazne i  psihoterapijske tehnike, kao i nefarmakološko- higijenske mjere, koje nadopunjuju farmakološki pristup.

 

Što je depresija?

 

U današnje vrijeme depresija se smatra jednim od vodećih uzroka onesposobljenosti širom svijeta, naročito u kasnijoj životnoj dobi, i sve je više prepoznata kao ozbiljan i životno ugrožavajući poremećaj. 

O težini i ozbiljnosti depresije najbolje govore epidemiološki podaci. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije broj oboljelih u svijetu kreće se oko 322 milijuna, odnosno zahvaća 4.4% svjetske populacije. Prevalencija je češća u žena i to 2 do 2.5 puta u odnosu na muškarce te varira o dobi. Maksimum doseže između 55. i 74. godine, iako je prosječni početak u ranim četrdesetim godinama. 

Od 2000. godine bilježi se kontinuirani porast depresije, pri čemu su identificirani neki od rizičnih čimbenika koji su odgovorni za to poput siromaštva, nezaposlenosti, nepovoljnih životnih događaja kao što su gubitak voljene osobe, prekid emocionalne veze ili bolest. Tome dodatno doprinose problemi s alkoholom i drugim psihoaktivnim tvarima čija je konzumacija u porastu. Posebnu pozornost kod oboljelih od depresije ima suicidalnost jer čak 15% oboljelih počini suicid. 

Depresija je čest pratilac različitih kroničnih bolesti kao što su dijabetes i kardiovaskularne bolesti i ishodi liječenja tih bolesti su puno bolji ukoliko se istovremeno i na adekvatan način liječi depresija. 

Etiologija depresije je kompleksna i multifaktorijalna te još uvijek nedovoljno razjašnjenja. U etiologiju depresije involvirane su određene neuroanatomske regije i značajnu ulogu u njezinoj pojavnosti ima neuroendokrinološka, imunološka i monoaminska teorija. Ova potonja je naročito značajna s terapijskog aspekta jer se na njoj praktički baziraju učinci svih dostupnih antidepresiva.  

Da bi se depresija uspješno liječila i prevenirao njezin rekurentan tijek i terapijska rezistencija, potrebno je pravovaljano prepoznati bolest i adekvatno je liječiti.

 Izbor antidepresiva temelji se na 

  • kliničkoj slici, 
  • bihevioralnim karakteristikama bolesnika, 
  • njegovoj dobi i spolu
  • postojećim komorbiditetima. 

 

Ovisno o kliničkoj slici, bolest se može liječiti ambulantno ili u hospitalnim uvjetima, pri čemu depresivne epizode praćene psihotičnim obilježjima i suicidalnošću predstavljaju indikaciju za bolničko liječenje. Umjerene i teške depresivne epizode liječe se antidepresivima, dok se psihotična depresija liječi antipsihoticima i to poglavito druge ili treće generacije. 

Suvremeno liječenje depresije bazira se na individualiziranom pristupu što se prvenstveno očituje u akutnoj fazi bolesti prilikom izbora farmakoterapije, a kasnije i u izboru primjerene psihoterapijske metode liječenja s dugoročnim ciljem postizanja potpunog oporavka. 

 

Mentalno zdravlje u vrijeme pandemije COVID-19

 

Zatvaranje, strah od zaraze i socijalna izolacija ostavili su trajne posljedice na mentalno zdravlje cijele populacije. Stres  kojem smo svi bili izloženi pogodio je oba spola. Međutim spolne razlike u reakciji na stres mijenjaju simptome i kliničke slike mentalnih poremećaja u žena i muškaraca. Žene su otpornije na stres, ali su sklonije depresiji. Muškarci pak imaju snažniji odgovor na stres, ali ga brže zaborave, što ih ujedno čuva od depresije. Dugotrajna  ili učestala izloženost stresu uzrokuje i oštećenje razmišljajnih sposobnosti, te je potrebno ljude što prije maknuti iz okolnosti stresa.

Premda se svako neraspoloženje često zove „depresija“, prava klinička depresija razlikuje se od običnog neraspoloženja, jer narušava svakodnevno funkcioniranje. Prema tome klinička depresija  je stanje tuge, neraspoloženja i beznađa,  koje stalno napreduje tako da narušava dnevno radno i socijalno funkcioniranje bolesnika.  Pored toga što su poremećaji raspoloženja su na trećem mjestu po uzroku invaliditeta, depresivni simptomi su  uzrok suicida u općoj populaciji. Hrvatska je danas na 6. mjestu po stopi suicida u Europi, što je nažalost visoko mjesto. Ispred nas su samo Litva, Latvija, Slovenija, Belgija i Mađarska.

Zbog svega navedenog potrebno je rano dijagnosticirati prve znakove mentalnih poremećaja i učinkovito ih liječiti. Liječenje se provodi kombinacijama psihofarmaka u prvom redu antidepresiva i anksiolitika i psihoterapijom, a u težim slučajevima potrebene su i složenije kombinacije psihofarmaka, te neke druge metode liječenja kao što su elektrostimulativna terapija, transkranijalna magnetska stimulacija, terapija svjetlom, te razne tehnike psihoterapije, koje će biti prilagođene svakom bolesniku individualno. Neophodno je koristiti i nefarmakološke metode koje uključuju higijensko dijetetske mjere, te relaksacijske tehnike i redovitu tjelesnu aktivnost.

 

Informacije dostupne na novostima Medikor nisu zamjena za stručan medicinski savjet ili njegu. Medikor preporučuje savjetovanje s liječnikom ukoliko imate zdravstvenih problema ili pitanja.

Izdvojeni članci

Proizvodi

Masažeri

Takomjeri za nadlakticu

Tlakomjeri s Afib funkcijom

Nadolozeći Medikor dani zdravlja


Impressum Izjava o kolačićima Obavijest o obradi osobnih podataka